Naš najvažniji obrok



Vjerovatno ste mnogo puta čuli kako je doručak najvažniji od svih obroka i da se ne smije preskakati, ali ste to svejedno učinili.

Međutim, niste jedini, već ste samo dio od oko 50% stanovništva koje izbjegava doručak.

Preskakanje doručka predstavlja nepotrebno gladovanje organizma. Ankete pokazuju da je većina ljudi svjesna značaja doručka, ali da je zbog nedostatka vremena često prinuđena da ga preskoči ili da "gricne nešto s nogu". Kao drugi, najčešći razlog preskakanja doručka, navodi se potreba za smanjenjem kilograma.

Oni koji su "vječno" na dijeti, žele izostavljanjem doručka smanjiti dnevni unos kalorija, ne shvatajući da je njegovo izbjegavanje upravo jedan od uzročnika povećanja tjelesne težine.
U svim savremenim istraživanjima o zdravoj ishrani, preporučuje se 4 do 5 obroka u toku dana, što


znači da treba jesti i nešto ujutru i nešto u toku dana, pa i nešto uvečer. Ne treba preskakati doručak niti zanemarivati večeru.

Ustanovljeno je da doručak povoljno utiče na metabolizam, popravlja raspoloženje, poboljšava koncentraciju, poboljšava radni učinak, daje neophodnu snagu na početku dana, snižava nivo štetnog holesterola u krvi, smanjuje glad, povoljno utiče na regulisanje težine, štiti organizam od bolesti, povoljno utiče na rad mozga, povoljno utiče na regulisanje šećera u krvi itd.
Zbog preskakanja doručka vaše se tijelo ujutro budi i zbog 100 triliona ćelija vas moli da mu pružite 114 nutrijenata i energije koje je potrošilo u zadnjih 24 sata. Budući da organizam ne hranite ničim, dolazi do pada razine šećera u krvi i osjećaja gladi zbog kojeg tražite jednostavne ugljikohidrate (čokolada, kava, bomboni, kolačići, sokovi i sl.).

Podižući razinu šećera u krvi silite vaša jetra da proizvode više inzulina. Inzulin miče šećer iz krvi i pretvara ga u masnoće.

Rezultat je da razina šećera u krvi pada, često i ispod one s kojom ste se probudili. Počinjete osjećati glad i općenitu slabost. Da bi smanjili glad ponovno trebate jednostavne ugljikohidrate koji ponovno podižu razinu šećera u krvi. Svaka injekcija šećera popraćena je i dozom inzulina.


Ovaj se ciklus ponavlja nekoliko puta tokom dana i stvara se ovisnost o ugljikohidratima.

Ovisnost o ugljikohidratima preopterećuje i slabi jetru što može dovesti do dijabetesa. Previše šećera u krvi oštećuje krvne žile. Višak šećera će inzulin pretvoriti u masti. Sve navedeno je najčešći uzrok prekomjerne težine, visokog krvnog pritiska i dijabetesa. A sve počinje lošim doručkom!

Doktori, nutricionisti i ostali stručnjaci za ishranu preporučuju neke od sljedećih namirnica za doručak: musli, pahuljice, banane, narandže, voće, voćni sok, tost, mlijeko, jogurt, mliječne proizvode, med, kuhani pirinač, sutlijaš...

Za početak dana treba jesti hranu koja ima proteine, šećer i ugljikohidrate, kako bi organizam dobio "početno gorivo" za predstojeći naporan dan.

Doručak ne treba da bude oskudan, ali ni preobilan.
ljepota.ba